Europska Superliga, jedan od najkontroverznijih projekata u istoriji nogometa, ponovo je u središtu pažnje, a ulozi su ovoga puta veći nego ikad. Prema pisanju španskog lista AS, odštetni zahtjev od 4.5 milijardi eura obuhvaća izgubljenu dobit, narušen ugled i štetu nanesenu tržišnom takmičenju zbog, kako tvrde, UEFA-inog monopola.
Advokatski timovi Reala i A22 već finaliziraju tužbu, što predstavlja odlučan zaokret u strategiji nakon mjeseci neuspješnih razgovora i desetak sastanaka koji nisu donijeli pomak.
Ovaj potez uslijedio je nakon presude madridskog suda koji je stao na stranu kluba i A22, odbacivši žalbe UEFA-e i potvrdivši da je krovno tijelo “ozbiljno prekršilo pravila slobodnog tržišnog takmičenja Europske unije”.
Za predsjednika kluba Florentina Pereza to je bilo zeleno svjetlo koje je dugo čekao. S presudom u svoju korist, klub vjeruje da može tražiti pravdu i povrat milijardi za koje smatraju da su izgubljene zbog nezakonitih opstrukcija.
Korijeni sukoba: Propast Superlige i pravna pobjeda
Pravni rat korijene vuče iz aprila 2021. godine, kada je 12 elitnih europskih klubova, uključujući Real Madrid, Barcelonu, Manchester United i Juventus, objavilo osnivanje Superlige. Projekt je zamišljen kao direktan konkurent UEFA-inoj Ligi prvaka, obećavajući veće prihode i novi model takmičenja za muške i ženske klubove.
Međutim, pod ogromnim pritiskom javnosti, projekt se urušio u samo 48 sati. Navijači su protestvovali na ulicama, vlade su osudile plan, a UEFA je, uz podršku FIFA-e, zaprijetila oštrim sankcijama. Engleskih “velikih šest” klubova brzo se povuklo, njihov primjer slijedili su ostali, ostavivši Real Madrid, Barcelonu i Juventus da sami nastave borbu. Potom je odustao i Juve, a onda i Barca.
Nezaustavljivi Perez nastavio je tvrditi da struktura UEFA-e predstavlja “monopol koji ubija inovacije i pošteno tržišno takmičenje”. Uz podršku izvršnog direktora A22 Bernda Reicharta, klubovi su pokrenuli pravne postupke. Upornost im se isplatila u decembru 2023., kada je Sud Europske unije presudio da UEFA-ina pravila o odobravanju novih takmičenja krše zakone EU.
Tu je presudu kasnije potvrdio i španski sud, proglasivši da je UEFA zloupotrijebila svoj dominantni položaj blokiranjem Superlige, što je otvorilo put za ono što bi mogla postati najskuplja tužba u istoriji nogometa.
Propali pregovori i različiti putevi divova
Nakon odluke Suda EU, UEFA i A22 pokušali su postići dogovor. Održan je niz sastanaka na kojima su sudjelovali Bernd Reichart iz A22, Teodor Teodoridis iz UEFA-e te predstavnici Reala (Anas Laghrari) i Barcelone (Fernando Ledesma). U početku se činilo da je napredak moguć, a raspravljalo se o pravima prenosa i budućoj upravljačkoj strukturi.
Ipak, pregovori su propali zbog neslaganja oko formata takmičenja. Izvori tvrde da je UEFA “odugovlačila kako bi kupila vrijeme” bez stvarne namjere da postigne dogovor. Taj je zastoj frustrirao Real i A22, koji su sudski proces počeli smatrati jedinim izlazom.
Dok je predsjednik Barcelone Joan Laporta ublažio svoj stav i približio se UEFA-i, Perez je ostao nepokolebljiv. Laporta je posljednjih sedmica radio na “izgradnji mostova” s UEFA-om te je prisustvovao sastanku u Rimu u organizaciji predsjednika PSG-a Nassera Al-Khelaifija, gdje je bio i čelnik UEFA-e Aleksander Čeferin.
“Dolaskom ovdje želimo izgraditi dobar odnos i postići ovaj sporazum”, izjavio je Laporta tom prilikom. Perez, s druge strane, sudsku presudu vidi kao konačnu potvrdu i priliku da sruši UEFA-ina kontrolu nad europskim nogometom.
Bitka koja će definisati budućnost nogometa
Tužba Real Madrida od 4.5 milijardi eura nije samo pitanje novca, radi se o principu i borbi za moć. Klub tvrdi da je dominacija UEFA-e ograničila slobodu klubova da inoviraju, povećavaju prihode i samostalno oblikuju svoju budućnost. Tražena odšteta uključuje naknadu za izgubljene komercijalne prilike, prava prenosa i štetu nanesenu ugledu brenda od 2021. godine.
UEFA je, s druge strane, najavila da će se boriti, insistirajući na tome da nedavne sudske presude ne daju za pravo konceptu Superlige. U saopštenju su naglasili da su njihova “trenutna pravila o autorizaciji, usvojena 2022. i ažurirana 2024. godine, i dalje u potpunosti na snazi”. UEFA razmatra nove žalbe i pokušava ojačati svoj model upravljanja kroz Udruženje europskih klubova (ECA).
Ako tužba uspije, mogla bi pokrenuti lavinu sličnih zahtjeva drugih klubova, što bi UEFA-u potencijalno koštalo dodatne milijarde i trajno oslabilo njezinu kontrolu nad europskim nogometom.
Index.hr / sportskipuls.ba
